canva

‘Ne unosite neovlašteno biljke, zbog nekih desetljećima imamo borbe’

Hrvatska se desetljećima bori s invazivnim vrstama biljaka i organizama, a najčešći uzrok je neovlašteni unos biljaka iz zemalja izvan EU-a, za koje je potrebna biljna putovnica, rečeno je u srijedu na predstavljanju kampanje PlantHealth4Life.

To je višegodišnja međunarodna kampanja razvijena na zahtjev Europske komisije i temeljena na dubinskoj analizi percepcija i ponašanja u pogledu zdravlja biljaka u cijeloj Europskoj uniji (EU). Hrvatska joj se ove godine pridružuje prvi puta. Nacionalni nositelj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Državni inspektorat, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume.

Kampanju vode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija (EK) i 22 europske zemlje.

Zamjenik ravnateljice HAPIH-a Krunoslav Karović rekao je da se Hrvatska već desetljećima bori s raznim štetnicima koji su nerijetko invazivne vrste biljaka i organizama, a ako su izvan karantene mogu učiniti veliku štetu raznim usjevima te tako učiniti veliku gospodarsku i ekonomsku štetu.

Unos iz zemalja izvan EU-a najčešći uzrok uvoza štetnika

Ustvrdio je da su putovanja u zemlje izvan EU-a i donošenje biljaka iz tih zemalja, najčešći uzrok unošenja štetnika i invazivnih vrsta.

Za unošenje biljaka iz zemalja izvan EU-a potrebna je biljna putovnica.

“Tu govorimo o donošenju biljnog materijala poput ukrasnog bilja i plodova koje fitosanitani inspektori nisu pregledali i nemaju adekvatnu dokumentaciju. Zbog takvog rukovanja postoji velika vjerojatnost da takvi biljni materijali mogu unijeti štetnike”, objasnio je.

“Poruka je jednostavna i kratka: nemojte unositi biljne proizvode iz trećih zemalja na područje EU-a, a tu mislimo na plodove, ukrasno bilje i sadni materijal”, istaknuo je.

Kao primjer naveo je organizme s kojima se Hrvatska bori već nekoliko desetljeća, a to su azijska strizibuba, palmina pipa, mrežasta hrastova stjenica, zlatna žutica vinove loze, trnoviti štitasti moljac, pajasen i octena mušica ploda.

Voditeljica odjela za biljno zdravstvo ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ratarstva Marijana Kelava složila se je i dala za primjer uništavanje trećine maslina u talijanskoj regiji Apulija zbog proširenja bakterije, a to je utjecalo na njihovu proizvodnju u području maslinarstva.

“Apeliram na građane da sade zdrav materijal u vrtu. Skrećem pozornost na rizičnost sadnje egzotičnog bilja, jer često takvo bilje kupujemo od neprovjerenih trgovaca i ne možemo biti sigurni drže li se adekvatnog standarda biljnog zdravstva. Upravo to bilje može biti domaćin i prijenosnik invazivnih organizama”, rekla je.

Ne pridržavaju li se građani smjernica sadnje, mora se provesti iskorjenjivanje koje je vrlo opsežno i skupo, upozorila je.