U trećem kvartalu prošle godine emisije stakleničkih plinova iz gospodarstva EU-a procjenjuju se na 787 milijuna tona CO2, što je pad od -7,1 posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. godine (847 milijuna tona CO2).
Bruto domaći proizvod EU-a ostao je stabilan, bilježeći samo malu varijaciju (-0,2% u trećem kvartalu 2023., u usporedbi s istim kvartalom 2022.), objavio je Eurostat u srijedu.
Ova informacija proizlazi iz podataka o tromjesečnim procjenama emisija stakleničkih plinova po gospodarskoj djelatnosti koje je objavio Eurostat. Tromjesečne procjene emisija stakleničkih plinova nadopunjuju tromjesečne socioekonomske podatke, poput BDP-a ili zaposlenosti.
Navodi se kako su u trećem tromjesečju 2023. godine gospodarski sektori odgovorni za najveća smanjenja u odnosu na treće tromjesečje 2022. bili opskrba električnom energijom i plinom (-23,7%), kućanstva (-6,5%) i proizvodnja (-4,9%).
Pad emisija u 23 zemlje Unije
Procjenjuje se i da su se u trećem tromjesečju 2023. emisije stakleničkih plinova smanjile u 23 zemlje EU-a u usporedbi s trećim tromjesečjem 2022.
Emisije su pak prema procjenama rasle za Maltu (+7,7%), Cipar (+3,7%), Latviju (+ 3,4%) i Slovačku (0,9%). Među ove 4 članice EU-a, 3 su imale rast BDP-a: Malta (+7,1%), Cipar (+2,5%) i Slovačka (+1,1%).
Najveća smanjenja stakleničkih plinova procjenjuju se za Estoniju (-30,7%), Bugarsku (-18,6%) i Njemačku (-12,2%).
Od 23 članice EU za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih 11 bilježi i pad BDP-a (Irska, Estonija, Austrija, Luksemburg, Švedska, Finska, Češka, Nizozemska, Njemačka, Danska, Mađarska).
Italija je zadržala svoj BDP na istoj razini kao u trećem tromjesečju 2022., dok je smanjila svoje emisije stakleničkih plinova.
No, procjenjuje se da je ostalih 11 zemalja EU-a (Rumunjska, Hrvatska, Grčka, Portugal, Bugarska, Belgija, Španjolska, Slovenija, Poljska, Francuska, Litva) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a.
