Sve intenzivnije klimatske promjene i pretjerani izlov ugrožavaju ribe u podmorju otoka Lastova, pokazalo je istraživanje ugroženosti riblje populacije na području Sredozemnog mora, koje je uključilo dio Jadrana. Istraživanja sustavno provodi WWF Adria, regionalni ogranak svjetske nezavisne organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), čiji su stručnjaci početkom listopada upravi i stručnoj službi Parka prirode Lastovsko otočje predstavili preliminarne rezultate novih izvida. Naime, WWF-ov istraživački tim ljeto je proveo ploveći Sredozemljem na 26-metarskoj jedrilici Blue Panda.
Tijekom proučavanja podmorja u vodama oko Lastova pokazalo se da je smanjen broj vrsta koje obitavaju u tom području, a smanjila se i veličina pojedinih riba. Kako je slično istraživanje ribljih vrsta na tom području provedeno još 2018., precizniju sliku o trendovima dobit ćemo tek kad se ovogodišnji rezultati usporede s onima otprije pet godina. No, nema sumnje da su klimatske promjene i pretjerani izlov ribe na promatranom području značajno utjecali na riblji fond, kaže voditelj morskog tima u WWF Adriji i stručnjak za morsku bioraznolikost Patrik Krstinić.
– Jadransko more je posebno ugroženo jer je relativno malo, zatvoreno i plitko, s velikim utjecajem čovjeka, posebno u ljetnim mjesecima, ističe Krstinić. Negativni trendovi povezani su i s činjenicom da je oko 35 posto globalnih ribolovnih resursa prekomjerno iskorišteno. Štoviše, podaci koje je objavila Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri UN-u za područja Sredozemnog i Crnog mora pokazuju da je čak 63 posto ribolovnog resursa tu prekomjerno iskorišteno. Jednostavno, moderniji alati ubrzali su izlov ribe, što vodi drastičnom padu života u morima i oceanima.
Zbog toga se WWF zalaže za proširenje područja slobodnih od ribolova, koji bi trebali osigurati obnovu ribljeg fonda. Ista strategija predlaže se i za Jadran, uz razvoj ribolovnog turizma i podupiranje održive ribolovne prakse. Naime, istraživanja na području Lastova pokazuju da posebno zaštićena područja, poput Parka prirode Lastovsko otočje, imaju osjetno veću otpornost na promjene, što znači da se smanjenjem ljudskog djelovanja na okoliš neke vrste riba i staništa u moru lakše brane od posljedica klimatskih promjena. I u drugim područjima u kojima postoji kvalitetni nadzor, oporavak ribljeg fonda vidljiv je već unutar nekoliko godina. Osim toga, migracija riba iz zaštićenih u okolna područja pozitivno utječe i na bioraznolikost mora i na cjelokupno ribarstvo, ističe Krstinić. Zato bi takva područja trebalo širiti, kako bi se omogućio neometani rast autohtonih vrsta, stoji u priopćenju WWF o rezultatima istraživanja.
