Berlinski proizvođač kondoma Einhorn gurao je kao misiju veganske kondome, a sada svoj posao iz soba sele na balkone. Objavili su video za prikupljanje sredstrava za solarne panele koji su veliki otprilike kao prostirke za plažu i koji se mogu prebaciti preko balkona, baš kao ručnik ili prostirka. U videu suosnivač kompanije Waldemar Zeiler hvali panele i govori da mu je cilj prodati dovoljno da zamijene elektranu na ugljen, piše Bloomberg.
No uz cijenu od 550 eura po komadu to bi mogao biti izazov. Jeftini kineski paneli preplavili su europsko tržište, cijena solarnih modula pala je u prosjeku na 300 eura, navode i pristupačni balkonski paneli u Njemačkoj postaju trend.
Više od 360.000 ih je registrirano od prošle godine, prema nacionalnom energetskom regulatoru, s Berlinom kao žarišnom točkom. To su dobre vijesti za najveće europsko gospodarstvo, koje se još bori da zamijeni opskrbu prirodnim plinom koja je prekinuta nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Njemačka je prošle godine uvela 14 GW solarnih kapaciteta, više od bilo koje druge zemlje u regiji.
Zweihorn.energieOvakve vanjske instalacije predstavljaju samo 150 megavata, ili jedan posto dodanog kapaciteta, ali također signaliziraju promjenu. Solarna energija, nekada rezervirana za svakoga s krovom ili širokim poljima, sada je dostupna daleko većem broju urbanih potrošača.
– Solari po prvi put utječu na gradske stanovnike, a ne samo na sela – kaže Christoph Kost, voditelj energetskih sustava u Fraunhofer ISE, industrijskoj istraživačkoj grupi u Freiburgu.
– Trend je posebno jak u Njemačkoj jer zemlja još ima visoke cijene struje – kaže.
Njemačka mora utrostručiti svoju solarnu snagu kako bi postigla klimatske ciljeve do 2030. godine. Kako bi se ubrzao proces, parlament je prošli tjedan usvojio paket koji također cilja na balkonsku solarnu energiju: takvi moduli sada mogu doseći do 800W i lakše se registriraju. Stanodavcima je također sve teže prigovarati na takve instalacije.
Grad Berlin uveo je velike poticaje kako bi potaknuo ljude da prihvate solarnu energiju, nudeći do 500 eura za jedan plug-and-go panel. Gotovo 10.000 ljudi prijavilo se za financiranje, a dvije trećine su odobrene, prema agenciji koja to nadzire.
– Program uživa veliku potražnju svih ciljnih skupina – rekao je glasnogovornik grada.
Ipak, proći će neko vrijeme prije nego što potražnja dostigne zasićenost ponude. SAD je 2022. zabranio uvoz kineskih panela na temelju toga da su neki možda proizvedeni prisilnim radom Ujgura, a čak i s balkonskim solarnim panelima koji postaju viralni internetom, Europa još uvijek ima više panela nego što može podnijeti.
Diskonti i hobi trgovine počeli su ih stavljati na zalihe, a prate ih čak i energetska poduzeća. Vattenfall AB sa sjedištem u Švedskoj prodao je prošle godine 450 balkonskih elektrana, a Gasag AG , berlinski dobavljač prirodnog plina, vidi “puno potencijala” u svom novom poslu prodaje panela.
Gotovo potpuna dominacija Kine u opskrbnom lancu solarnih panela bila je teška za pružatelje usluga poput Einhorna, proizvođača kondoma koji se baca u soalre. Zeiler, suosnivač, morao je smanjiti svoj cilj prikupljanja 2,5 milijuna eura i sada cilja na samo jednu desetinu tog iznosa.
Ovaj tjedan, njemački proizvođač Solarwatt GmbH najavio je da će obustaviti rad u Dresdenu krajem kolovoza do daljnjega. A prošlog mjeseca, švicarski proizvođač ploča Meyer Burger Technology AG zatvorio je svoju obližnju tvornicu za proizvodnju modula s oko 500 zaposlenika. Od kolovoza je 12 europskih fotonaponskih proizvođača podnijelo zahtjev za bankrot ili refinanciranje duga, otpustilo osoblje ili zaustavilo ili prebacilo proizvodnju usred poplave jeftinih kineskih panela, prema SolarPower Europe.
Nedavne solarne reforme možda neće donijeti razliku. Unatoč obećanjima o pomoći lokalnim proizvođačima, paket je isključio bilo kakvu takvu potporu, zbog čega je Njemačka federacija za obnovljivu energiju (BEE) pozvala na još jednu reformu. Štoviše, rekao je Markus Meyer, direktor regulatornih poslova u berlinskom solarnom instalateru Enpal BV, mjera dopušta da se stara brojila vrate unatrag, što se događa kada se neiskorišteni višak solarne energije šalje natrag u mrežu. To bi, rekao je, moglo “zapravo odgoditi energetsku tranziciju”.
Postoji i praktičnija briga – gotovo nijedan kupac solarne energije ne odlučuje se za skladištenje baterija, navodi Fraunhofer ISE, budući da su ti baterije često skuplje od panela. To znači da, dok balkonske jedinice rade glatko tijekom razdoblja najviše sunčeve svjetlosti – što se događa i kada je energija najjeftinija – korisnici se moraju priključiti na mrežu nakon zalaska sunca, kada cijene rastu.
Unatoč ovim izazovima, predsjednica BEE-a Simone Peter vidi ogroman potencijal u trenutnom trendu: “Propisi o balkonskim solarnim sustavima pravi su poticatelji sudjelovanja. Oni naglašavaju što je energetska tranzicija od samog početka: projekt za sve.”
