Meksiko bi mogao zabilježiti rekordne temperature u sljedeća dva tjedna, dok ekstremna vrućina djelomično uzrokovana El Niñom vlada u čitavoj državi. Zbog nedostatka dovoljne količine oborina 70 posto Meksika pati od sušnih uvjeta, a trećina je doživjela ozbiljnu sušu, objavila je nacionalna komisija za vode, a prenosi Reuters.
“U sljedećih 10 do 15 dana zemlja će doživjeti najviše temperature ikada zabilježene”, rekli su istraživači Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika (UNAM) u izjavi za Reuters.
U naredna dva tjedna temperature u Mexico Cityju mogle bi biti veće od čak 35 °C, rekao je Jorge Zavala, UNAM-ov direktor Instituta za atmosferske znanosti i klimatske promjene, a to se ubrzo i skoro obistinilo kada je u subotu s 34,7 °C zabilježena povijesna rekordna temperatura u glavnom meksičkom gradu. U drugim krajevima Meksika bit će još ekstremnije. Očekuje se da će temperature u Veracruzu porasti do 37 °C, u Tabasco bi moglo biti 40 °C, a Mexicali bi mogao doseći temperature od 40,5 °C.
Od početka vruće sezone 17. ožujka, ekstremne temperature ubile su najmanje 48 ljudi, a većina ih je umrla od toplinskog udara i dehidracije, navodi Reuters u drugom izvješću. Stotine drugih zadobilo je opekline od sunca i patilo od drugih stanja povezanih s vrućinom, prema podacima ministarstva zdravstva. Tijekom prošlogodišnje vruće sezone u Meksiku, prijavljena su samo tri smrtna slučaja povezana s vrućinom.
Prema meteorolozima, toplinska kupola visokog tlaka iznad sjeverne Srednje Amerike i dijela Meksičkog zaljeva zaustavila je stvaranje oblaka, ostavljajući Meksiko i dijelove južnog SAD-a izloženima neumoljivom suncu i visokim temperaturama. Topli i vlažni zrak prenijeli su tropski južni vjetrovi prema sjeveru od ekvatora, što je pridonijelo rijetkom nizu vrućih dana.
Neobično visoke temperature ubijaju i životinje, uključujući ugrožene vrste poput majmuna urlikavca, koji umiru od dehidracije u južnom Meksiku. Znanstvenici vjeruju da su povećane temperature, zajedno sa sječom, krčenjem šuma i požarima, možda potjerale ugrožene majmune u manja šumska područja gdje nema dovoljno hrane, vode i hlada.
“Životinje nam šalju upozorenje, jer su stražari ekosustava. Ako im nije dobro, to je zato što se nešto događa”, rekao je Gilberto Pozo, biolog iz neprofitne konzervatorske skupine Cobius za The New York Times.
