Nakon zatvaranja 'nuklearki' električna energija u Njemačkoj 'čišća' i jeftinija
Foto: Canva

Nakon zatvaranja ‘nuklearki’ električna energija u Njemačkoj ‘čišća’ i jeftinija

Nakon zatvaranja posljednje nuklearne elektrane, električna energija u Njemačkoj je čišća i jeftinija. Ovo je zaključak Fraunhofer instituta za solarnu energiju godinu dana nakon završetka  postupnog ukidanja nuklearne proizvodnje energije. 15. travnja 2023. godine. Tada su posljednje tri njemačke nuklearne elektrane u mjestima Neckarwestheim, Emsland i Isar prestale su s radom.

Posljednji tjedni i mjeseci prije gašenja elektrana bili su politički napeti, jer je rasprava o mogućim učincima postupnog isključivanja nuklearne energije zaokupljala građane Njemačke. Pretpostavke da će Njemačka proizvoditi više električne energije iz ugljena, te da se neće moći jamčiti sigurnost opskrbe i da će se struja kupovati iz susjednih država potakle su tu raspravu.

Bruno Burger, koji se brine o energetskim kartama na Fraunhofer ISE, iskoristio je godišnjicu kao priliku da pobije katastrofične scenarije iz prošle godine činjenicama.

U posljednjoj godini rada nuklearki od 16. travnja 2022. do 15. travnja 2023. tri su nuklearke proizvele su 29,5 teravat sati električne energije. Prema Burgeru, njihov udio u javnoj proizvodnji električne energije u tom je razdoblju bio 6,5 posto. Pretpostavka da će tih gotovo 30 teravat sati proizvodnje biti nadoknađeno većim korištenjem elektrana na ugljen nije potvrđena.

Nakon zatvaranja 'nuklearki' električna energija u Njemačkoj 'čišća' i jeftinija
Foto: Canva

“U stvari, proizvodnja električne energije iz nuklearne energije energetski je zamijenjena obnovljivom energijom. U prvoj godini bez nuklearne energije proizvedeno je približno 270 teravat-sati obnovljive električne energije, 33 teravat-sata više nego u istom razdoblju prošle godine. Naša mješavina električne energije čišća je nego ikad prije”, rekao je  Burger.

Udio obnovljivih izvora energije iznosio je 58,8 posto u promatranom razdoblju od travnja 2023. do travnja 2024. godine. Prema Burgeru, proizvodnja iz ugljena, plina, nafte i otpada pala je za 26 posto na 154,4 teravat sati. Fosilna goriva tako čine trećinu neto javne proizvodnje električne energije.

Burger kao razloge za pad proizvodnje iz fosilnih goriva usporedo s gašenjem nuklearnih elektrana navodi više cijene ugljena i prirodnog plina uz već povećane troškove CO₂ certifikata. Stoga je rad ovakvih elektrana sve više neekonomičan u usporedbi s obnovljivim izvorima energije.

Potrošnja je u promatranom razdoblju pala za 2,1 posto na 459 teravat sati. Uz stvarne uštede električne energije u industriji i privatnom sektoru, Burger kao razloge za pad navodi i veći udio privatne proizvodnje energije putem fotonaponskih sustava.

Što se tiče uvoza, istina je da je Njemačka od postupnog isključivanja nuklearne energije kupila više električne energije od susjednih zemalja. U ovom trenutku Burger jasno daje do znanja da se to događa iz ekonomskih razloga, a ne zato što proizvodni kapaciteti u Njemačkoj više ne mogu pokriti potrebe.

Jeftina električna energija iz obnovljivih izvora iz privatnih sustava i uvoz jeftinije energije odrazili su se i na cijenu električne energije na burzi. Troškovi električne energije sada su dosegli razinu iz travnja 2021. To je manje nego prije ruskog napada na Ukrajinu. Prosječna mjesečna cijena električne energije na burzi do sada u travnju ove godine iznosi 4,8 centi po kilovatsatu. To sada osjećaju i krajnji potrošači koji ponovo sklapaju ugovore uz popuste na razini cijena iz lipnja 2021. godine.