Očekuje nas rekordna sezona uragana

Sezona uragana u Atlantskom oceanu obično počinje oko 1. lipnja i traje do kraja studenoga, a ova pred nama, mogla bi biti jedna od rekordnih sezona za uragane. “Postoji 85 šanse da će sezona uragana u Atlantiku koja počinje u lipnju biti iznad prosjeka u olujnim aktivnostima”, objavila je Nacionalna uprava za oceane i atmosferu u svojim godišnjim prognozama. Meteorološka agencija SAD-a predviđa da ćemo ovog ljeta i jeseni vidjeti između 17 i 25 oluja, od kojih će 8 do 13 postići status uragana (barem 75 m/s stalnog vjetra). Četiri do sedam tih oluja razvit će se u velike uragane, s najmanje 111 m/s vjetra.

Uzrok je “neviđena” vrućina oceana i nadolazeća La Niña. Oceani su rekordno topli već 13 mjeseci za redom, što kao rezultat ima češću smjenu El Niña i La Niñe. Faze su to koje su se inače mijenjale svakih dvije do sedam godina, a inače su trajale od dva do devet mjeseci s povremenom neutralnom fazom “La Nada” (Ništa) koja se događa samo kada su sezonske oscilacije temperature u Tihom oceanu manje od 0,5 Celzija.

Stiže La Niña

Posljednjih godina zaista se diljem svijeta mnogo pisalo o ovom prirodnom meteorološkom fenomenu s dvije faze – vrućom i suhom El Niñu te vrućoj i vlažnoj La Niñi. Objavljivane su studije koje su mjerile njihove oscilacije, učestalost, smjenu i realne utjecaje na Atlantik i Europu. Često se pritom postavljalo pitanje kakve veze ima smjena tople i hladne morske vode u jugoistočnom Pacifiku koja prolazi između Antarktike i Patagonije pa uz obalu Perua ide do Meksičkog zaljeva sa vremenom u Europi. Nove prognoze ne samo NOAA-e već i 20-ak drugih sličnih organizacija pokazuju jako slične rezultate: Većina ih očekuje vrlo skoru smjenu El Niña u La Niñu i rekordnu sezonu uragana u Atlantiku.

No, novim znanstvenim spoznajama tu nije kraj. Krajem prošle godine izašla je studija koja pokazuje kako odnedavno i klimatske promjene utječu na formiranje El Niña. Povijesno gledano, ističe ova studija “postojala je jaka veza između promjena u solarnom zračenju i početka El Niña, ali sada je El Niño pod snažnijim utjecajem zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem”.

Znanstvenici su za istraživanje analizirali stalagmite prikupljene iz dviju špilja na aljaškom Otoku princa od Walesa. Stalagmiti, nastali sporim, ali raznolikim kapanjem podzemne vode, služe kao zapis klime u proteklih 3500 godina i pokazuju kada se dogodio El Niño. Istraživanje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters i pokazuje da su do prije otprilike 50 godina promjene u solarnom zračenju imale najvažniju ulogu u formiranju El Niña. “Međutim, od 1970-ih naovamo vidimo jasne signale koji se mogu pripisati samo posljedicama klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek”, smatra glavni autor Paul Wilcox sa Sveučilišta u Innsbrucku.

Spomenuta analiza povijesnih podudaranja ENSO faza i solarnih ciklusa pokazuje da u prosjeku, “La Niña djeluje u uzlaznoj fazi solarnog ciklusa i mijenja se u El Niño nakon faznog prijelaza solarnog ciklusa u opadajuću fazu. Iako se ova fazno zaključana kovarijacija događa na dekadnoj vremenskoj skali, može donekle utjecati na ENSO fazni prijelaz”. U kombinaciji s rekordno dugom fazom povećane temperature oceana i nedavnih solarnih oluja kada smo Polarnu svjetlost mogli vidjeti i na Mediteranu, ne čude predviđanja stručnjaka.

Manje čestica u zraku

Dodatni faktor – previsoke temperature oceana pa onda i nadolazećih oluja, vjerojatno je i erupcija podmorskog vulkana u Južnom Pacifiku 2022. godine. Ona je poslala milijune tona vodene pare u zrak da zarobi toplinu. Faktor je i smanjenje sumpora u brodskim gorivima. Potonje je značilo manje čestica u zraku koje odbijaju sunčevu svjetlost i malo hlade atmosferu.

Prosječna sezona uragana u Atlantiku proizvede 14 velikih oluja, od kojih sedam uragana i tri velika uragana, ističu znanstvenici. “Svi sastojci su definitivno spremni za aktivnu sezonu”, rekao je bivši ravnatelj Nacionalne meteorološke službe Ken Graham. “To je razlog za zabrinutost, naravno, ali ne i za uzbunu”.

Ono što bi ljude trebalo najviše brinuti je voda, jer 90 posto smrtnih slučajeva od uragana je u vodi i oni se mogu spriječiti, rekao je Graham.

Kada meteorolozi promatraju koliko je teška sezona uragana, dva su čimbenika najvažnija: temperatura oceana u Atlantiku gdje se vrte oluje i potrebna im je topla voda kao gorivo te postoji li La Niña ili El Niño, prirodno i povremeno hlađenje ili zagrijavanje voda Tihog oceana koje mijenjaju vremenske prilike diljem svijeta. La Niña ima tendenciju turbopunjavanja atlantskih olujnih aktivnosti dok smiruje oluje u Pacifiku, a El Niño čini suprotno.

La Niña obično smanjuje visinske vjetrove koji mogu smanjiti jačinu uraganima, a općenito tijekom La Niñe u atmosferi je više nestabilnosti ili oluje, što može izazvati razvoj uragana. Oluje dobivaju energiju iz tople vode. Zbog rekordno visokih temperatura oceana 13 mjeseci zaredom, predviđa se da će La Niña stići sredinom ili krajem ljeta. Trenutačni El Niño je sve manji i očekuje se da će nestati za otprilike mjesec dana.

I dalje je iznadprosječno toplo

Ovog svibnja temperatura oceana u glavnom području gdje se razvijaju uragani bila je visoka kao što je obično sredinom kolovoza. Rekordno je toplo i na površini oceana i na dubinama, što “izgleda malo zastrašujuće” kažu znanstvenici za Phys.org.

Prošla je godina zabilježeno 20 velikih oluja (daleko više od prosječnih 14) i četvrta najveća od 1950. godine. Ukupno mjerenje snage, trajanja i učestalosti oluja prošle je sezone bilo 17 posto veće od normale. Rekordno vrući oceani loša su vijest u cijelom svijetu, ne samo zbog uragana, već zbog šteta u pomorstvu, važnim oceanskim strujama, koraljnim grebenima, ribarstvu, itd.

NOAA u svom priopćenju još upozorava države da bi štete od ovih uragana mogle biti izrazito skupe te da ni infrastruktura ni službe koje njome upravljaju nisu spremne za ono što nas čeka ovog ljeta i jeseni.