Klimatske promjene mijenjaju zone rasta biljaka

Pod klimatskim promjenama i ljeta i zime postaju toplije. Posljednjih deset godina svaka nova je najtoplija u povijesti. Kumulativno, 2020. godina oduvijek je bila granica za koju su znanstvenici upozoravali da će promjene postati vidljive golim okom. Na pola dekade ne može se uopće nijekati da se nalazimo u razdoblju globalnog zatopljenja. Svi znamo da već nekoliko mjeseci neočekivanih vremenskih prognoza, poput snijega u ožujku, kojega je u našoj regiji uvijek bilo, ali do nedavno prethodni mjeseci nisu bili toliko topli da biljke propupaju. Sada kada biljke pupaju u veljači, a snijeg padne u ožujku i smrzne ih, posljedice su vidljive u manjku voća i povrća koje je naša proizvodnja do sada mogla glatko zadovoljavati. Odnedavno, uvozimo – jabuke.

Nekoliko mjeseci anomalnih vremenskih prognoza može značajno utjecati na zdravlje biljaka, posebno povrtnih usjeva u hladnoj sezoni poput brokule, mrkve, rotkvice i kelja. Ako sadite povrće u svom vrtu ili urbanom vrtu, evo nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir prije sadnje.

Anomalne vremenske prognoze

Prema Matt Kassonu, doktoru znanosti koji se bavi patologijom biljaka, zaposlenom pri Sveučilištu West Virginia, objavljenom u časopisu Conversation: Zone otpornosti daleko su manje važne za jednogodišnje biljke koje klijaju, cvjetaju i umiru u jednoj vegetacijskoj sezoni, nego za višegodišnje biljke koje traju nekoliko godina. Jednogodišnje biljke obično izbjegavaju smrtonosne zimske temperature koje definiraju zone otpornosti biljaka.

“Mnogi ljudi kupuju sjeme ili sadnice ne razmišljajući o zonama otpornosti, datumima sadnje ili rizicima od bolesti”, ističe Kasson. “Ali, kada se biljke moraju boriti s promjenama temperature, toplinskim stresom i bolestima, one će se na kraju boriti za preživljavanje u područjima gdje su nekada uspijevale”. Ipak, ovaj botaničar misli da je “uspješno vrtlarstvo ipak moguće”.

Većina godišnjih pakiranja sjemena ne navodi zone otpornosti biljaka. Umjesto toga, daju se smjernice za datum sjetve prema geografskoj regiji. I dalje je važno slijediti te datume. Oni pomažu osigurati da se usjevi osjetljivi na mraz ne sade prerano i da se usjevi u hladnoj sezoni ne beru prekasno tijekom godine.

Jednogodišnje trajnice imaju široke zone otpornosti. Mnoge trajnice mogu rasti u širokom temperaturnom rasponu. Na primjer, otporna smokva i izdržljivi kivi dobro rastu u različitim umjerenim zonama. Maline su otporne u još više zona, ali hladnijim klimama i višim nadmorskim visinama. Navođenje zona otpornosti eliminira puno nagađanja za većinu vrtlara.

Temperaturne oscilacije

Važno je također obratiti pozornost na biljne oznake kako biste izbjegli odabir sorte s ograničenom zonom otpornosti u odnosu na druge s većom fleksibilnošću. Također obratite pozornost na upute o pravilnom izlaganju suncu i datumima sadnje nakon zadnjeg mraza u vašem području.

Voćke su posebno osjetljive na temperaturne oscilacije. Većina komercijalno dostupnih voćaka može tolerirati širok raspon zona otpornosti. Međutim, koštuničavo voće poput breskvi, šljiva i trešanja osjetljivije je na temperaturne fluktuacije unutar tih zona, posebno na nagle promjene zimskih temperatura koje stvaraju nepredvidive slučajeve smrzavanja i odmrzavanja.

Ove vremenske oscilacije utječu na sve vrste voćaka, ali čini se da su koštuničave voćke osjetljivije, vjerojatno zato što cvjetaju ranije u proljeće, imaju manje otpornih podloga ili imaju karakteristike kore koje ih čine osjetljivijima na zimske ozljede.

Otpornost višegodišnjih biljaka povećava se kroz godišnja doba u procesu koji se naziva “otvrdnjavanje”, što ih uvjetuje za oštrije temperature, gubitak vlage na suncu i vjetru i punu izloženost suncu. Ali, prenagli jesenski pad temperature može uzrokovati umiranje biljaka zimi, događaj poznat kao ”zimska smrt”. Slično tome, iznenadni porast proljetne temperature može dovesti do preranog cvjetanja i kasnije smrti od mraza.

Biljke više obolijevaju

Štetočine se također sele prema sjeveru i hladnijim temperaturama. Biljke nisu jedini organizmi ograničeni temperaturom. S blažim zimama, južni kukci štetnici i biljni patogeni šire svoj areal prema sjeveru. To znači invaziju tropskih vrsta u umjerene klimatske zone. Drugi biljni patogeni mogu iskoristiti blaže zimske temperature, što dovodi do produljenog zasićenja tla umjesto smrzavanja. I biljke i mikrobi manje su aktivni kada je tlo zamrznuto, ali u vlažnom tlu mikrobi imaju priliku kolonizirati uspavano korijenje višegodišnjih biljaka, što dovodi do više bolesti.

Autor zaključuje kako može biti izazovno prihvatiti da klimatske promjene stavljaju pod stres neke od omiljenih biljaka u našim vrtovima, ali izazovima se možemo prilagoditi. Uzgoj biljaka prilika je za divljenje njihovoj fleksibilnosti i značajkama koje mnogima od njih omogućuju da napreduju u svijetu promjena. Inače se inteligencija biljaka mjeri po njihovoj mogućnosti da žive u više različitih klima i zona: one koje mogu preživjeti u samo jednoj zoni – npr. endemske biljke – smatraju se manje inteligentnima, od, primjerice, bora koji može živjeti u raznim zonama. Ovo nam je prilika da pomognemo i biljkama koje nam daju hranu da se prilagode klimatskim promjenama. Samo im moramo obraćati više pozornosti.