Klimatske promjene ugrožavaju obrazovanje djece

Djeca i mladi osjetljivi su na prijetnju klimatskih promjena, no potencijalni nezdravstveni utjecaji, poput onih na globalne ishode obrazovanja, nisu dobro istraženi. Auttori Prentice, Vergunst, Minor, i suradnici istražili su ovu temu za časopis Nature Climate Change.

Smatraju da su “klimatske promjene velika prijetnja ljudskom zdravlju i dobrobiti diljem svijeta”. Djeca su posebno ranjiva zbog svoje fiziološke i neurokognitivne nezrelosti te većeg broja budućih godina života u kojima će biti izložena trenutnim i pogoršanim klimatskim promjenama. Većina istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na ljude usredotočena je na teret fizičkog zdravlja, ističu ovi znanstvenici, a Svjetska zdravstvena organizacija opisuje klimatske promjene kao najhitniji javnozdravstveni izazov s kojim se čovječanstvo suočava.

Mentalno zdravlje

Sve veći broj radova opisuje učinke klimatskih promjena na mentalno zdravlje, ponašanje, zloupotrebu opijata i jedinstvene rizike za mentalno zdravlje s kojima se suočavaju djeca. Do sada se malo govorilo o klimatskim promjenama i obrazovanju djece. Cilj ovoga je stoga propitati kako najbolje podučavati djecu o problemima koje nose klimatske promjene, a da bi se smanjili klimatski stresori koji u budućnosti štete psihofizičkom zdravlju djece, ali i njihovom obrazovanju.

Toplinski valovi, ekstreme oborine, poplave i suše – “već štete obrazovnim postignućima djece u mnogim dijelovima svijeta potkopavajući kognitivnu izvedbu, ometajući pristup školi i narušavajući kognitivne sposobnosti razvoj”, ističu autori.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mladi ljudi su oni u dobi od 0 do 24 godine, s naglaskom na djecu školske dobi (otprilike od 5 do 18 godina). Izraz ‘klimatski stresori’ ovdje označava skraćenicu za ekstremne vremenske prilike i promjene okoliša povezane s klimatskim promjenama, koje mogu biti akutne (na primjer, toplinski valovi) i postupnije ili kroničnije (na primjer, suše). Konkretno, to su toplinski udari, suše, požari, poplave, zarazne bolesti, porast razine mora. Prisilno raseljavanje te nesigurnost hrane i vode također su istaknuti kao putevi kojima takvi klimatski stresori negativno utječu na ljudsko zdravlje, dobrobit i funkcioniranje, ističu autori.

Klimatski stresori

U istraživanju linkanom na početku teksta opisani su svi pojedinačni parametri, ali ovdje ćemo se posvetiti primarno toplinskim udarima. Gdje god su znanstvenici mjerili npr. rezultate ispita i ispitivanja na dane kada su temperature previsoke, rezultati učenika bili su niži. Ovisno o temperaturnoj anomaliji, prema izračunu ovih i kineskih autora, svaka dva stupnja temperature više, pad kognitivnih sposobnosti učenika na dan ispita bio je 0,68 posto manji. To bi otprilike značilo da na temperaturi od oko 32 stupnja, učenici pokazuju znanje kao da su propustili četvrtinu akademske godine.

Rezultati su bili još gori kada se promatralo učinke obrazovanja s dugotrajnim porastima temperatura, primjerice, utjecaj toplinskog udara i 34 stupnja Celzijusa na ispite i odgovaranja izazivao je još gore rezultate. “Loš uspjeh na ispitu imao je posredne učinke na dugoročnije ishode obrazovanja, pri čemu je manja vjerojatnost da će učenici završiti srednju školu na vrijeme kad su se ispiti polagali po toplijem vremenu”.

Na primjer, rezultati istraživanja u području građevine pokazali su, ističu autori, da pad temperature u učionici s 30 stupnjeva C na 20 stupnjeva bio povezan s prosječnim poboljšanjem od 20 posto na nizu kognitivnih testova i nastavnih ispita. Neka istraživanja izvješćuju o značajnim razlikama u rezultatima testova između temperaturnih raspona uskih kao što su 22–26 i 20–25 stupnjeva Celzijusa.

Visoke temperature – niže kognitivne sposobnosti

Brojni su potencijalni mehanizmi koji povezuju toplinu s ishodima obrazovanja. Laboratorijski pokusi pokazuju da ljudi osjećaju kako imaju niže kognitivne sposobnosti pri višim temperaturama. Izloženost toplini također je povezana s povećanim impulzivnim i agresivnim ponašanjem, što bi moglo utjecati na dječju uključenost u učenje, odnose s vršnjacima i učiteljima te pristup školi.

Među odraslima, više noćne temperature mogu pogoršati san, ishod za koji je ranije pokazano da oštećuje konsolidaciju pamćenja i degradira kognitivne performanse, s učincima oko tri puta većim u zemljama s niskim i srednjim dohotkom; čini se da se ovi učinci odnose i na djecu u razvoju.

Rastuće temperature utječu na igrališta, kao i na učionice, što bi moglo ograničiti pristup igrama na otvorenom i dobrobit djece u školi. Nadalje, što je možda najvažnije za globalnu većinu, toplina može spriječiti pristup osnovnim potrepštinama koje zauzvrat izravno utječu na mogućnosti obrazovanja.

Toplinski stres

Ipak, studija o indijskoj školskoj djeci otkrila je da su rezultati testova bili lošiji kada su više prosječne temperature zabilježene tijekom školske godine. Mehanizam koji objašnjava te učinke bio je smanjen poljoprivredni prinos u područjima u kojima su zasađeni usjevi osjetljivi na toplinu, što je dovelo do povećanog siromaštva i pothranjenosti, koji su zauzvrat bili povezani sa smanjenim učenjem. Ovo je otkriće posebno zabrinjavajuće s obzirom na nedavne zabrinutosti da će klimatske promjene utjecati na globalnu proizvodnju hrane prije i ozbiljnije nego što se očekivalo.

Konačno, dugoročno gledano, kronični toplinski stres povezan je s povećanim rizikom od problema s prenatalnim kognitivnim razvojem, prijevremenim porodom i niskom porođajnom težinom – učincima koji zauzvrat imaju posljedice na postignuće cjeloživotnog obrazovanja putem kašnjenja zdravih razvojnih prekretnica, zaključuju autori.