Norveška će dopustiti odlaganje rudarskog otpada u svoje fjordove nakon što je vlada dobila sudski spor protiv ekoloških organizacija koje su pokušavale blokirati ovaj plan, piše Guardian.
Nakon 15-godišnjeg spora, privatna tvrtka Nordic Mining dobila je zeleno svjetlo za odlaganje 170 milijuna tona rudarskog otpada na dnu fjorda Førde. Kritičari upozoravaju da će ovo ugroziti morski život i dovesti u opasnost biološku raznolikost.
Norveška se ovim planom pridružuje još samo dvjema zemljama – Papui Novoj Gvineji i Turskoj – koje još izdaju nove dozvole za odlaganje otpada u moru.
Sud je naložio dvjema ekološkim organizacijama koje su pokrenule postupak da plate sudske troškove od oko 128.000 eura. I dalje bi slučaj predati i na žalbeni sud, ali kažu da trenutno nemaju dovoljno novca da bi nastavili borbu, iako se nadaju vanjskoj potpori.
Truls Gulowsen, čelnik Norveške organizacije Friends of the Earth, rekao je kako je ovo u suprotnosti s Aarhuškom konvencijom, koja kaže da pristup pravosuđu u pitanjima okoliša mora biti uz minimalne potrebne troškove, a da oni jednostavno nemaju novca za nastavak slučaja u ovom trenutku.
Rekao je da bi presuda mogla obeshrabriti buduće tužbe usmjerene na zaštitu okoliša od kompanija.
Kritičari su optužili vladu da ignorira vlastite savjetnike, Norveški institut za istraživanje mora.
– Naša je uloga istraživati i savjetovati upravu o mogućim posljedicama, ali na političarima i upravi je da donose odluke. Naša procjena ovog projekta evoluirala je tijekom vremena. Danas zaključujemo da ne savjetujemo odlaganje morskog otpada jer bi to moglo ugroziti zdrav, održiv ekosustav u fjordu Førde – rekao je Geir Huse, viši znanstvenik na institutu.
Huse je rekao da je fjord važno mjesto za razmnožavanje bakalara, kao i migracijska ruta lososa iz četiri rijeke, te je ukazao na rizik od raspršivanja finih čestica po širem morskom prostoru.
– Postoji velika vjerojatnost da će se proširiti izvan fjorda s nepoznatim posljedicama – kaže.
Nordic Mining će rudariti granat, mineral koji se koristi kao abraziv, i rutil, oksidni mineral sastavljen od titanijevog dioksida, koji se između ostalog koristi u bojama, kozmetici, medicinskim implantatima i umjetnim zglobovima.
Tvrtka je dobila dozvolu za odlaganje 4 milijuna tona otpada godišnje, ali izvršni direktor Nordic Mininga, Ivar S Fossum, rekao je da planiraju odlagati 1,2 milijuna tona. Područje određeno za odlaganje je 4 četvorna kilometra i pokriva 4 posto dna fjorda.
– Zastrašujuće je da pravosudni sustav pokazuje tako malo razumijevanja za ekološka prava – rekao je Gulowsen.
Tužitelji su tvrdili da je presuda u suprotnosti s okvirnom direktivom EU-a o vodama, za koju su tvrdili da je u ovom slučaju pogrešno protumačena. Gulowsen dodaje da je sramotno što Norveška i dalje prakticira odlaganje otpada u moru sa stavom ‘daleko od očiju, daleko od srca’. Dodaje kako je to izravno suprotno od onoga što bi se trebalo očekivati od pomorske nacije.”
Norveška se prošli tjedan našla na meti kritika nakon što je parlament izglasao dozvolu komercijalnog dubokog rudarenja na svom morskom dnu , unatoč upozorenjima da bi to moglo biti razorno za morski život.
Glasnogovornik norveške vlade rekao je: “Nikada nije bilo neslaganja oko toga da rudarska jalovina ima posljedice na okoliš bilo da se odlaže na kopno ili u vodu. U predmetnom slučaju stranke su se složile da odlaganje na kopnu nije bolja ekološka opcija od odlaganja morske jalovine. Trenutno ne postoje alternative za skladištenje takvih količina rudničke jalovine.”
