Nakon ruske invazije na Ukrajinu, cijene energenata i energije tijekom 2022. godine dosegnule su rekordne razine, prvenstveno zato što se Rusija plin iskoristila kao ‘oružje’, ograničivši njegovu isporuku. Kako je veleprodajna cijena električne energije na tržištu EU-a izravno povezana s cijenom plina, jer se uglavnom uvozi, to je značajno utjecalo na cijenu električne energije iz elektrana na plin, kao i na cijene električne energije općenito, a onda i niza proizvoda i usluga u čijoj se proizvodnji koristi električna energija. Zbog toga su mnoge zemlje morale pribjeći ograničenju cijena energije, kao i podjeli pomoći kućanstvima, kako bi građani lakše ponijeli rast troškova i još jednom se pokazalo kolika je ovisnost o proizvođačima energenata.
To su okolnosti u kojima obilježavamo Svjetski dan obnovljivih izvora energije, 26. travnja. Taj je datum izabran kao podsjetnik na katastrofu globalnih razmjera koja se 1986. dogodila u Nuklearnoj elektrani Černobil, u Ukrajini. Bila je subota, noć, kad je u 1 sat i 23 minute došlo do eksplozije na reaktoru 4 nuklearne elektrane Vladimir Iljič Lenjin. Analiza je pokazala da je uzrok eksplozije povezan s nestručno provedenim eksperimentom, zbog čega je došlo do preopterećenja sustava, dok je drugi operater isključio dovod vode za hlađenje reaktora, što je vodelo do eksplozije. Ekološka katastrofa dovela je do povećanja svijesti o nužnosti istraživanja i primjene obnovljivih izvora energije, u koje se ubrajaju energije sunca, vjetra, riječnih tokova, morskih mijena i valova, geotermalna energija i energija biomase i do toga da mnoge zemlje započnu s izradom strategija koje će omogućiti veće iskorištavanje prirodnih resursa. Tako je Europska komisija donijela Zeleni plan, s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent, dok su neke zemlje, zahvaljujući dobrim okolnostima, otišle i korak dalje.
Na primjer, Danska je jedna od prvih zemalja u svijetu koja je još krajem 2014. objavila da planira u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije. Plan je da do 2024. godine vjetroelektrane u oj zemlji pokrivaju barem 60 posto potreba za električnom energijom. Do 2030. planiraju u potpunosti ugasiti sve termoelektrane na ugljen, a do 2035. godine bi u pogledu električne energije trebali biti u potpunosti obnovljivi, odnosno sva potrebna energija trebala bi dolaziti iz obnovljivih izvora. Uz neke zemlje i područja u svijetu koja su već tada veći dio energije proizvodile iz prirodnih izvora, poput Norveške, ili otoka Tokelau na jugu Pacifika, španjolskog otoka El Hierro, ili danskog otoka Samsø, to je bez sumnje jedan od vrijednih primjera pametne energetske strategije.
Na sličnom tragu na belgijskoj obali u travnju ove godine održan je Summit zemalja Sjevernog mora, na kojem se razgovaralo o važnosti ulaganja u energiju vjetra na moru. Čelnici sedam zemalja EU (uključujući Francusku, Njemačku i Nizozemsku), kao i čelnici Norveške i Velike Britanije obećali su ubrzati izgradnju vjetroelektrana, raditi na projektima s vodikom u toj regiji i razviti energetske otoke, kao mjesta za proizvodnju obnovljivih izvora energije na moru. U priopćenju koje su čelnici okupljenih zemalja zajedno potpisali navedeno je da je cilj u sjevernom moru i susjednim morima proizvesti ukupno 120 GW energije iz vjetroelektrana do 2030. godine, te 300 GW do 2050. godine. Trenutni kapaciteti u Sjevernom moru su 25 GW, pa se, dakle, očekuje četverostruko povećanje.
Osim što bi to trebalo doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena, stvorit će i nove mogućnosti zapošljavanja te potaknuti gospodarski rast i jačati energetsku sigurnost zemalja koje se su obuhvaćene. Procjenjuje se da bi već s 85 GW dodatnih pučinskih vjetroelektrana do 2030. mogli opskrbljivati strujom sva kućanstva u Austriji, Češkoj, Srbiji, Sloveniji i Poljskoj zajedno, istovremeno smanjujući emisije ugljika i poboljšavajući kvalitetu zraka, objavila je Europska komisija.
Republika Hrvatska se, kao članica EU, obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Time smo preuzeli obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora. U razdoblju od 2014. do 2020. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je više od 175 milijuna kuna za programe kojima se poticalo korištenje obnovljivih izvora energije i trenutno smo na snažnoj prekretnici kad je riječ o energetskoj tranziciji.
Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine predviđa iskorištavanje znatno većeg udjela energije iz obnovljivih izvora, veću energetsku učinkovitost i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Tako je u razdoblju do 2030. planirano povećanje udjela obnovljivih izvora energije u odnosu na potrošnju na barem 32 posto, s potencijalnim povećanjem do 36,4 posto, dok bi do 2050. taj udjel trebao iznositi 65 posto. Isti ciljevi istaknuti su i u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) za razdoblje od 2021. do 2030. godine, u kojem se planira ostvarenje cilja od 13,2 posto udjela obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije u prometu.
Vrijedi istaknuti i da je nedavno predstavljena zanimljiva analiza udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), koja pokazuje da bi Hrvatska, uz ulaganje od milijardu eura godišnje, već do 2030. mogla gotovo svu energiju dobivati iz obnovljivih izvora, bez potrebe za njenim uvozom. Pritom bi se najveći udio proizvodnje temeljio na sunčanim i vjetroelektranama, uz ulaganje u ostale projekte obnovljivih izvora energije, poput biomase, bioplina i geotermalnih elektrana. Bitan uvjet za to bio bi i razvoj prijenosne i distribucijske mreže, a za taj bi projekt trebalo osigurati oko milijardu eura na godišnjoj razini. Taj iznos čini 1,62 BDP-a u 2022. godini, a u Udruženju su uvjereni da je financijski osvariv, a omogućio bi da ispunimo sve uvjete EU za razvoj i dekarbonizaciju energetskog sektora koji su naglašeni planom REPowerEU.
