Električni automobili predstavljaju veliki korak naprijed u borbi protiv klimatskih promjena. Iako tijekom njihove proizvodnje nastaje veći učinak na okoliš nego što je to slučaj s klasičnim automobilima s benzinskim ili dizelskim motorima, taj deficit električni automobili tijekom eksploatacije brzo nadoknade te tako pridonose mnogo manjoj emisiji stakleničkih plinova. “Ekološke prednosti” električnih automobila su jasne. Nema ispuha pa ne ispuštaju CO2 ni neke druge plinove i čestice štetne za okoliš i zdravlje. Osim toga oni doprinose smanjenju lokalnih emisija u gradu te tako pridonose boljoj kvaliteti zraka kojeg udišemo. Mogu se puniti električnom energijom koja je potpuno iz obnovljivih izvora, primjerice s pomoću kućne solare elektrane i tako tijekom svoje eksploatacije imati samo minimalan negativan utjecaj na okoliš U nastavku donosimo pet velikih argumenata za električne aute koji imaju veze s ekologijom i održivosti, ali i s komforom samih vozača.
1. Manje zagađenje bukom
Električne automobile mnogi kritiziraju zbog nedostatka “dobrog” zvuka motora, no mnogi ljudi taj zvuk ne smatraju dobrim ni ugodnim. Svi koji su probali električni auto znaju da ih nedostatak vibracija i buke motora čini vrlo opuštajućima. A to je dobro i za okoliš jer električni auti stvaraju osjetno manju buku i time manje pridonose zagađenju bukom. I za one koji vole uživati u življoj vožnji tu je jedna velika prednost. Brzo ćete primijetiti da vas u električnom automobilu ne doživljavaju kao “cestovnog nasilnika” čak i kada vozite agresivnije. Bez buke ne privlačite ni toliko pažnje na sebe i kada su u pitanju drugi vozači i kada su u pitanju pješaci.
2. Manje zagađenje zraka
Električna vozila smanjuju onečišćenje zraka. Iako možda još nemaju značajan učinak u tom smislu jer je njihov broj još uvijek nizak, vožnja vozila s nultom emisijom ispušnih plinova pomaže u poboljšanju lokalne kvalitete zraka. Osim što eliminiraju čestice iz ispušne cijevi, električna vozila nude još jednu prednost u odnosu na tradicionalna vozila: smanjenu količinu kočione prašine. Sustavi regenerativnog kočenja električnih vozila negiraju potrebu za čestom primjenom standardnog kočenja i samim time trošenja kočnica kojim se stvaraju štetne čestice.
Foto: Canva3. Manje štetnih tekućina
Klasični automobili su puni maziva tekućina koje mogu predstavljati problem za okoliš i koje je potrebno kvalitetno zbrinuti ili reciklirati. Među te tekućine spadaju ulje za podmazivanje motora, ulje mjenjača i tekućina za hlađenje motora. Sve to električna vozila nemaju i zato stvaraju manji problem za okoliš. Automobilske tekućine, poput ulja ne otapaju se u vodi. Kao rezultat toga, motorno ulje, koje sadrži otrovne kemikalije, može naškoditi ljudima i divljim životinjama ako se nepropisno zbrine. Motorno ulje može zaprljati postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i septičke sustave ako se izlije u odvod. Već i najmanje količine mogu učiniti vodu nesigurnom za piće.
4. Manje rizika za okoliš
Naša ovisnost o fosilnim gorivima zahtijeva vrlo visoku cijenu u smislu sigurnosti i zdravlja. Negativan učinak fosilnih goriva na ljudsko zdravlje i okoliš dobro je dokumentiran. Svake godine stradaju radnici na naftnim platformama, rafinerijama i poljima prirodnog plina. Osim ljudske cijene velikih nesreća povezanih s naftom, dogodile su se i velike štete na okolišu. Havarije velikih tankera uništile su čitave ekosustave, a katastrofa platforme Deepwater Horizon izbacila je 4,2 milijuna barela nafte u Meksički zaljev, što je rezultiralo procijenjenom ekonomskom i ekološkom štetom od 8 do 10 milijardi dolara. Prirodni plin – koji se reklamira kao čišća i sigurnija alternativa ugljenu i nafti – također ima svoje opasnosti. Nesreće na cjevovodima prirodnog plina rezultirale su stotinama smrtnih slučajeva i tisućama ozljeda tijekom posljednjih nekoliko desetljeća.
Foto: Canva5. Manje otpada kroz recikliranje
Za sada je ovo minus, a ne prednost električnih automobila no u skoroj budućnosti i po tome će auti na struju postati bolji od klasičnih. Proizvodnja električnih vozila je trenutno realno gora za okoliš od proizvodnje klasičnih auta, prvenstveno zbog upotrebe specifičnih materijala za proizvodnju baterija. Međutim, u budućnosti će prenamjena i recikliranje baterija električnih vozila smanjiti trenutne čimbenike okoliša koji doprinose “prljavoj” proizvodnji električnih vozila. Dok veliki proizvođači automobila žele proširiti proizvodnju i prodaju električnih vozila u nadolazećim godinama, oni će nastaviti tražiti nove načine za ponovnu upotrebu baterija kako bi smanjili troškove i zaštitili okoliš. Trenutno proizvođači recikliraju malo baterija jer su procesi recikliranja složeni i skupi. Među potrebnim materijalima koji se koriste za izradu litij-ionskih baterija su litij, kobalt, nikal, grafit i mangan. Bolje metode recikliranja mogle bi pomoći u rješavanju problema povezanih s ograničenom dostupnošću i sve većim cijenama ovih materijala. Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA) o razvoju tržišta električnih vozila u 2020., glavni elementi baterijskih sustava električnih vozila na kraju životnog vijeka mogu se prenamijeniti ili koristiti na novi način. To bi moglo uključivati korištenje starih EV baterija za pohranu energije za druge sustave, kao što je gradska električna mreža. Reciklirane baterije također bi se mogle povezati sa sustavima koji proizvode električnu energiju iz vjetra ili sunca. Neki proizvođači automobila već su pokrenuli takve pilot projekte.
