U Hrvatskoj je u nepuna dva mjeseca izdano odobrenja za instalaciju elektronenergetskih postrojenja kapaciteta 2.300 megavata na zemljištima koje imaju riješene imovinske odnose, rečeno je u utorak na konferenciji “Energetska budućnost Hrvatske” o organizaciji tjednika Lider.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić iznio je i podatak kako je od 2021. do prije dva mjeseca ukupno bilo izdano energetskih odobrenja za više od tri tisuće megavata, ocijenivši kako se radi o ozbiljnim projektima.
Naveo je i da je Hrvatska do kraja lipnja obvezna Europskoj komisiji predati revidirani nacionalni klimatski plan, a taj će plan, kazao je, biti puno ambiciozniji od energetske strategije. To je, kako kaže, razumljivo jer je energetska strategija pisana prije pandemije covida, odnosno prije rata u Ukrajini.
– Vezano uz taj klimatski plan, mi ćemo 2030. godine biti na 10,5 gigavata instaliranih kapaciteta u RH, od kojih će oko četiri gigavata biti instalirano solara, negdje oko dva gigavata vjetroelektrana, a planiramo i oko 318 megavata geoterme – rekao je Milatić, dodavši da hidroelektrane i ostalo ostaju u iznosima koji su danas prisutni. Ocijenio je to realnim, konzervativnim planom, izrazivši uvjerenje da će biti ostvarene, moguće i premašen.
Smatra i da Hrvatska mora ići u smjeru stimuliranja proizvodnje baterijskih sustava. “Hrvatska će biti snažna i energetski neovisna, imati super energetski miks i odlična privatna i javna poduzeća koja će se baviti energetikom kada svi budemo na istome cilju”, naveo je državni tajnik.
Predsjednik Uprave Siemens Energyja Boris Miljavac istaknuo je da je čak jedna šestina svjetske energije proizvedena pomoću tehnologija koje je proizveo Siemens Energy.
“Svatko od nas ima važnu ulogu u klimatskim promjenama i vaša aktivna participacija ključna je za promjenu. Na pragu smo promjene koja zahtijeva naš angažman, koji može promijeniti naš svijet. Budimo predvodnici promjene”, porućio je Miljavac.
Profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Goran Krajačić rekao je da u svijetu u tvornicama fotonaponskih panela već postoji kapacitet proizvodnje iznad tisuću gigavata, a očekuje se da se do 2026. godine ta brojka udvostruči.
“Kada bi se svi ti paneli instalirali, odnosno proizveli to bi bilo oko dvije tisuće teravatsati za proizvodnju električne energije, a što je potrošnja cijele EU”, naveo je Krajačić. Naglasio je da je tehnologija sve jeftinija i dostupnija, ali i da se većina te tehnologije proizvodi u Kini koja je preuzela energetsku tranziciju.
