Hrvatska spada u trećinu čovječanstva koje živi u područjima ekstremnog globalnog zatopljenja

Prema procjeni neprofitne organizacije sa sjedištem u Kaliforniji, Berkeley Earth, 2023. godine zabilježen je najtopliji godišnji prosjek od početka mjerenja, u čak 77 zemalja. Među njima je i Hrvatska sa prosječnim godišnjim zatopljenjem od 2,4 stupnja. Na dnevnoj temperaturi to osjetimo kao 6 – 12 stupnjeva više temperature.

Osim Hrvatske, tu su i druge zemlje regije Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Slovenija, ali isto tako i Bugarska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Makedonija, Nizozemska itd…

Potpuni popis nalazi se ovdje.

Globalni godišnji prosjek za 2023. u  ovom skupu podataka procijenjen je na 1,54 ± 0,06 °C iznad prosjeka tijekom razdoblja od 1850. do 1900., što se tradicionalno koristi kao referenca za predindustrijsko razdoblje. Ovo je prvi put da je neka godina premašila ključni prag od 1,5 °C. Ako bismo htjeli biti politični, mogli bismo reći da je ovo godina kada je ostvaren neuspjeh ciljeva Pariškog sporazuma.

Gledajući specifične podnacionalne lokacije na kojima su zabilježeni rekordni godišnji prosjeci, znanstvenici procjenjuju kako približno 2,3 milijarde ljudi odnosno, 29 posto Zemljine populacije — živi u mjestima koja su tijekom 2023. godine zabilježile lokalno najtopliju godinu. Uglavnom se radi o dijelovima Azije, Južne i Srednje Amerike, a uključuje polovicu stanovništva Kine, kao i većinu stanovništva Bangladeša, Japana i Meksika. Dijelovi Europe i južnog SAD-a također su zabilježili najtopliji godišnji prosjek, iako je veći dio SAD-a imao samo umjereno zatopljenje u 2023. godini.

Ovo istraživanje razlikuje se od drugih sličnih zbog nešto drugačije metodologije mjerenja zatopljenja. Nacionalne meteorološke agencije mogu imati drugačije rezultate što, navode znanstvenici, može uzrokovati neslaganja oko toga jesu li 2023. godine doista dosegnuti rekordni nacionalni prosjeci.

No, sve agencije za praćenje s dostupnim podacima slažu se da je 2023. uvelike najtoplija godina u evidenciji promatranja. Razlike u podacima agencija ovise o broju uračunatih varijabli. Svaka skupina koja se bavi ovim područjem barata različitim setovima podataka i promatraju planet na nešto drugačiji način. Berkeley Earth poznat je po uključivanju više podataka meteoroloških stanica nego bilo koji drugi projekt.

U ovogodišnju analizu uključeno je i mjerenje materijala puštenih u atmosferu u vulkanskim eksplozijama, kao i prošlogodišnje zabrane sumporovih aerosola što je rezultiralo smanjenjem ove tvari u atmosferi za 85 posto. Naime, ovi aerosoli su jako štetni za ljudsko zdravlje, ali u atmosferi imaju sposobnost reflektiranja sunčeve svjetlosti natrag u atmosferu prije nego dođe do površine zemlje. Smanjenje ovih tvari u atmosferi znači da više zraka dolazi do nas.

Na temelju povijesnih varijabilnosti i trenutnih uvjeta, moguće je grubo procijeniti kolika bi se globalna srednja temperatura mogla očekivati 2024. Naša trenutna procjena je da će 2024. vjerojatno biti slična 2023. ili malo toplija. Aktualni El Niño svakako će doprinijeti toplijoj 2024. godini. No, također je moguć zaokret prema La Niñu krajem 2024. što bi u konačnici moglo dovesti do pada temperatura. Oscilacije od El Niña do La Niñe i natrag najveći su izvor predvidljive međugodišnje varijabilnosti u rekordu globalne temperature.

Berkeley Earth, neprofitna istraživačka organizacija sa sjedištem u Kaliforniji, izrađuje nezavisne analize promjena prosječne globalne temperature od 2013. U najnovijem izvješću, za prethodnu 2023. godinu navode, očekivano, da je 2023. bila najtoplija godina na Zemlji od 1850., nedvojbeno premašivši prethodni rekord postavljen 2016.

Ovdje treba imati na umu, naglašavaju znanstvenici s Berkeleyja, da se s obzirom na nesigurnosti i razlike u metodologijama očekuje da je moguće da će drugi izvještaji pokazati da je zagrijavanje tokom 2023. bilo nešto niže od 1,5 °C iznad predindustrijskih temperatura.

Izvješće na svom kraju navodi uzroke za razlike između analize Berkeley Eartha i analiza drugih organizacija.

Ni jedna zemlja nije imala rekordno hladan godišnji prosjek u 2023. godini.

Ukratko, 2023. je bila poznata po:

• Novim nacionalnim rekordno visokim godišnjim prosjecima za 77 zemalja, uključujući Bangladeš, Brazil, Kinu, Njemačku, Japan i Meksiko;
• Rekordnom godišnjem prosječnom zatopljenju i u kopnenom i u oceanskom prosjeku;
• Rekordnom zatopljenju u većini oceanskih bazena, uključujući i sjeverni Atlantik;
• Rekordno niskim količinama antarktičkog morskog leda tijekom antarktičke zime;
• Snažnom El Niñu koji značajno pridonosi rekordnom zatopljenju