Jedan od važnijih ciljeva održivog razvoja je iskorjenjivanje svjetske gladi. No, svaka treća osoba na svijetu odnosno 2,3 milijarde ljudi, nema pristup dovoljnoj količini zdrave hrane, pokazuju podaci Međunarodne organizacije za hranu (FAO) za 2022. godinu. Osim štetne industrije i klimatskih promjena, na globalnu dostupnost hrane trenutno utječe i rat između Rusije i Ukrajine.
Nadoknađivanje nestašice hrane uzrokovane sukobom Rusije i Ukrajine uz istovremeno očuvanje stabilnosti ekosustava ostaje hitno pitanje za sve zemlje, smatraju znanstvenici u članku “Globalni utjecaj prehrambenog sustava na okoliš od regionalnog šoka: primjer rata Rusije i Ukrajine“. Oni su istražili izgraditi otporan prehrambeni sustav koji istovremeno bolje raspolaže raspoloživim zemljištem pritom smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Smanjenje proizvodnje usjeva
U članku pokazuju da je sukob između Rusije i Ukrajine smanjio proizvodnju usjeva i kratkoročno smanjio otpad od usjeva i emisije stakleničkih plinova. “Međutim, poljoprivredni oporavak u sljedećoj sezoni uzgoja uzrokovat će dodatni globalni pritisak na okoliš”, ističu kineski znanstvenici i dodaju:
“Konkretno, promjenjivi obrasci korištenja zemljišta pod usjevima i prijenosa emisija stakleničkih plinova koji su utjelovljeni u trgovini hranom stavit će dodatni pritisak na plan održivosti u Kini i Europi. U konačnici, tvrdimo da bi alternativna opskrba hranom mogla smanjiti globalne utjecaje prehrambenog sustava na okoliš oporavljenog nakon sukoba Rusije i Ukrajine na okoliš”.
Sukob između Rusije i Ukrajine smanjio je proizvodnju hrane najkomercijalnijih usjeva za 0,6–1,8 posto. Napuštanje obradivih površina i smanjenje količine hrane prvo se pojavilo zbog viših troškova proizvodnje hrane i negativne proizvodne psihologije na početku sukoba. Posljedično, suočavamo se s manjkom od 50-120 milijuna tona hrane, dok bi se 360-490 milijuna ljudi moglo suočiti s gladi. Dok bi oporavak poljoprivrede mogao povećati globalnu proizvodnju za više od dva posto, globalna trgovina ostaje ispod 97 posto prijeratnih razina. Dugoročne nestašice hrane mogu utjecati na socijalnu stabilnost zemalja, posebno onih s niskim razinama prihoda.
Socijalna nestabilnost
Povezanost između razine dohotka i nestašice hrane sugerira da bi socijalna nestabilnost mogla biti veća u azijskim i afričkim zemljama, posebno u Džibutiju, Egiptu i Tunisu u Africi te u Azerbajdžanu, Uzbekistanu i Afganistanu u Aziji. Prema službenim izvješćima Irana, prosvjedi koji su u tijeku zbog cijena hrane u zemlji rezultirali su smrtnim slučajevima. Kriza s hranom u Egiptu čak je uzrokovala gospodarska previranja, a godišnja stopa inflacije skočila je na više od 15 posto.
Smanjenje otpada i promjena prehrane može ublažiti krizu hrane zamjenom domaće potrošnje hrane drugim sličnim vrstama hrane koje imaju manje emisije. Istodobno, poljoprivredni prinosi mogu se povećati nadogradnjom poljoprivrednih tehnologija otpornih na klimu, uključujući poboljšanje usjeva, promjene u metodama navodnjavanja, sadnje i gnojidbe te gospodarenje stajskim gnojem.
Poboljšanje učinkovitosti korištenja vode i hranjivih tvari može uvelike poboljšati učinkovitost proizvodnje hrane. Također je potrebno uspostaviti kružni prehrambeni sustav kako bi se smanjilo korištenje zemljišta pod usjevima i rasipanje resursa, što može poboljšati učinkovitost proizvodnje hrane, smanjiti njezino bacanje i poboljšati upravljanje otpadom kao što su npr. izmet i urin.
Podizanje svijesti o hrani
Dugoročno gledano, suočavamo se s izazovom postizanja održive proizvodnje i potrošnje hrane podizanjem svijesti o pitanjima hrane. Stoga mjere kao što su očuvanje hrane, smanjenje otpada i dobrotvorne inicijative za hranu mogu učinkovito ublažiti trenutnu nestašicu hrane. Banke hrane i zajedničko financiranje hrane zaslužuju organiziranje i redovito održavanje u društvenim jedinicama svih razina diljem svijeta. Osim svakodnevnog bacanja hrane, gubitak hrane i otpad u procesu trgovine hranom zaslužuju posebnu pozornost.
Nadogradnja tehnologija prijevoza i konzerviranja također može doprinijeti očuvanju hrane i održivosti prehrambenog sustava. Promjene u prehrambenim navikama također mogu pomoći u jačanju otpornosti sustava opskrbe hranom na globalne šokove smanjenjem potražnje za žitaricama potrebnim za stočnu hranu.
Globalni utjecaj rusko-ukrajinskog sukoba prilika je za promicanje dugoročne održive transformacije prehrambenog sustava, koja doprinosi postizanju nulte gladi, klimatskih ciljeva od 1,5 stupnjeva i drugih ciljeva održivog razvoja, zaključuju na kraju znanstvenici.
