Vjetar i sunce proizveli su više od petine (22 posto) električne energije u EU-u 2022. godine, po prvi put prestigavši fosilni plin (20 posto), prema podacima European Electricity Reviewa koje je objavio energetski think tank Ember. Udio električne energije na ugljen povećao se za 1,5 postotnih bodova na 16 posto električne energije u EU-u 2022., uz međugodišnji pad u posljednja četiri mjeseca 2022. jer je Europa spriječila prijeteći povratak na energiju na ugljen nakon energetske krize 2022. godine izazvane nedostatkom ruskog plina.
“Europa je izbjegla najgori dio energetske krize. Šokovi 2022. godine prouzročili su samo manje promjene u energiji na ugljen i veliki val podrške obnovljivim izvorima energije. Svaki strah od oporavka ugljena sada je mrtav”, rekao je Dave Jones, voditelj Emberovog odjela za uvid u podatke.
Europa je prebrodila trostruku krizu
Emberova analiza otkriva da se Europa suočila s trostrukom krizom u sektoru električne energije 2022. godine. Baš kad je Europa pokušavala prekinuti veze sa svojim najvećim dobavljačem fosilnog plina, suočila se s najnižim razinama hidro i nuklearne energije u najmanje dva desetljeća, što je stvorilo deficit jednak 7 posto ukupne europske potražnje za električnom energijom u 2022. godini.
Rekordni rast energije iz vjetra i sunca pomogao je ublažiti hidro i nuklearni deficit. Solarna proizvodnja porasla je najbrže, za rekordnih 39 TWh (+24 posto) u 2022. godini, što je gotovo dvostruko više od prethodnog rekordnog rasta. To je pomoglo smanjenju troškova za plin u iznosu od 10 milijardi eura. Čak 20 država EU postavilo je nove solarne rekorde 2022. godine.
Manja potražnja za električnom energijom također je pomogla smanjenju deficita. Potražnja za električnom energijom u EU-u pala je za 7,9 posto u posljednjem tromjesečju 2022. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (-56 TWh), što je u približno padu od 9,6 posto (-61 TWh) zabilježenom u drugom tromjesečju 2020. kada su karantene zbog COVID-19 krize uvedene širom velikog dijela Europe. Blagi vremenski uvjeti bili su odlučujući čimbenik manje potrošnje energije, ali i pritisci na pristupačnost vjerojatno su igrali važnu ulogu, zajedno s poboljšanjima energetske učinkovitosti i građanima koji su solidarno djelovali kako bi smanjili potrošnju energije u vrijeme krize.
Ugljen je rastao, ali jako malo
Samo jedna šestina nuklearnog i hidro deficita nastalog 2022. godine pokrivena je energijom iz ugljena. Ipak, proizvodnja električne energije iz ugljena porasla je za 7 posto (+28 TWh). Kao rezultat toga, emisije energetskog sektora EU-a porasle su za 3,9 posto (+26 mlijuna tona CO2) 2022. godine u usporedbi s 2021. godinom Moglo je biti i puno gore, no vjetar, sunce i pad potražnje za električnom energijom spriječili su mnogo veći povratak na ugljen. U kontekstu, porast ugljena nije bio značajan: snaga ugljena ostala je ispod razine iz 2018. i dodala je samo 0,3% globalnoj proizvodnji ugljena.
Što je možda najviše iznenađujuće, proizvodnja električne energije od plina bila je gotovo nepromijenjena (+0,8%) u 2022. u usporedbi s 2021., unatoč rekordno visokim cijenama i prekidu uvoza iz Rusije. Fosilni plin proizveo je 20 posto električne energije u EU-u 2022., što je porast u odnosu na 19 % prethodne godine.
Ove godine novi rekord za energiju vjetra i sunca
Preliminarni podaci iz ove godine pokazuju još veći uspon obnovljivih izvora energije. U svibnju su tako vjetar i sunce proizveli više električne energije u EU nego sva fosilna goriva zajedno. Bio je to prvi puta u povijesti EU da se nešto tako dogodilo. Gotovo trećina električne energije u EU u svibnju proizvedena je iz vjetra i sunca (31 posto, 59 TWh), dok su fosilna goriva proizvela rekordno malih 27 posto (53 Twh). Udio fosilnog plina pao je na samo 15 posto, tako da možemo očekivati još jednu rekordnu godinu za “sunce i vjetar”.
