Proizvodnja električne energije u Hrvatskoj: Ovo su svi ključni podaci

Za razliku od mnogih europskih država koje se primarno oslanjaju na jedan ili dva glavna izvora za proizvodnju električne energije, proizvodnja u Hrvatskoj je vrlo raznolika i obuhvaća različite izvore poput hidroenergije, termoelektrana, energije vjetra, sunčeve energije i nuklearne energije (iz Slovenije). U 2023. godini Hrvatska je proizvela oko 16.800 GWh električne energije, od čega je gotovo 70 posto potjecalo iz obnovljivih izvora energije.

Glavni izvori energije

Iako već godinama nema novih velikih ulaganja u domaće hidroelektrane, hidroenergija je i dalje najvažniji proizvođač u Hrvatskoj, posebno u razdobljima visokih padalina. U 2022. godini hidroenergija je činila 28,39 posto raspoložive energije. Termoelektrane su još uvijek izuzetno važne u ukupnom proizvodnom sustavu električne energije jer su 2022. godine pridonijele s 18,49 posto udjela.

Nuklearna elektrana Krško, u suvlasništvu sa Slovenijom, osigurala je 14,42 posto ukupne energije u 2022. godini, a vjetroelektrane su 2022. godine proizvele 2,3 TWh, odnosno 12,49 posto raspoložive energije. Sunčane elektrane još su uvijek u drugom planu te su u 2022. generirale samo 79 GWh, što čini 0,43 posto ukupne raspoložive energije. Preostali postotak energije je nabavljen otkupom iz obnovljivih izvora energije i uvozom.

Uvoz energije

Hrvatska i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu energije, što je čini ranjivom na fluktuacije globalnih cijena energije. U 2021. godini Hrvatska je uvozila oko 52,9 posto svoje ukupne potrošnje energije, uključujući 80 posto nafte, 67 posto plina, 32,5 posto električne energije i 100 posto potreba za ugljenom. Što se tiče električne energije, 2022. godine uvezeno je 2,12 TWh.

Doprinos obnovljivih izvora energije

Hrvatska je postigla značajan napredak u povećanju udjela obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu. U 2022. godini obnovljivi izvori pokrili su 28 posto finalne potrošnje energije, uključujući 55,5 posto za električnu energiju, 37 posto za grijanje i hlađenje te 2,4 posto u prijevozu. Hidroenergija je dala najveći doprinos obnovljivoj energiji, čineći 38,4 ukupne proizvodnje obnovljive električne energije u 2022. godini. Energija vjetra pridonijela je s 25,4 posto udjela, dok solarna energija još uvijek čini mali udio no brzo raste.

Ukupno gledano, kada u obzir uzmemo komercijalne elektrane i proizvodnju solarne energije u kućanstvima i na zgradama u 2023. godini generirano je oko 300 GWh solarne električne energije. Instalirani kapacitet sunčanih elektrana do kraja 2023. godine dostigao je 462,5 MW. Ostali obnovljivi izvori, uključujući biomasu, geotermalnu energiju i bioplin, pridonijeli su preostalom udjelu proizvodnje obnovljive energije.

Budući izgledi

Hrvatska ima ambiciozne planove za daljnje širenje kapaciteta obnovljivih izvora energije. Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan ima za cilj udio obnovljivih izvora energije od 36,4 posto u ukupnoj potrošnji do 2030. godine, s posebnim ciljevima za električnu energiju, grijanje, hlađenje i promet. Također, analitičari procjenjuju da Hrvatska ima potencijal za instalaciju do 7 GW sunčane energije do 2030. godine. Već bi dodavanje 2 GW kapaciteta sunčeve energije ili 1 GW vjetroenergetskog kapaciteta moglo eliminirati potrebu za uvozom električne energije.

Energetski sektor Hrvatske prolazi kroz značajnu transformaciju, s jakim naglaskom na povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Iako se država i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvoz energije, širenje obnovljivih izvora energije, posebno sunčeve i vjetroenergije, trebalo bi povećati energetsku sigurnost i pridonijeti klimatskim ciljevima zemlje. Strateške inicijative i visok potencijal za sunčevu energiju dobro pozicioniraju Hrvatsku za postizanje ciljeva obnovljive energije i smanjenje ovisnosti o uvozu energije.