Za postizanje ciljeva zelene tranzicije potrebna su značajno veća ulaganja privatnog sektora, rečeno je u četvrtak na konferenciji ESG – održiva budućnost, u organizaciji poslovnog tjednika Lider.
Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić je istaknula da Europa, uslijed snažne izloženosti posljedicama klimatskih promjena, do 2050. želi postati prvi klimatski neutralan kontinent. Na tom putu je uspostavila i pravni okvir te usvojila važne dokumente, a kada je riječ o Hrvatskoj, Zorić kao ključni dokument koji javna sredstva usmjerava u održivost apostrofira Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
Tako, trenutno od ukupno oko deset milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju, 39 posto tih sredstava je usmjereno na zelenu tranziciju i projekte energetske učinkovitosti, istaknula je.
Podsjetila je i da je Hrvatska krajem 2022. postala dio koalicije ministara financija za klimatske aktivnosti, koji su osvijestili da se u održive ekonomske aktivnosti snažnije mora usmjeravati ne samo javni već i privatni kapital.
Između ostalog, Vlada je krajem prošle godine uspostavila Forum za podršku održivom financiranju, a kako je pojasnila Zorić, riječ je o jedinstvenoj točki za razmjenu informacija uz koordinaciju svih bitnih dionika, s ciljem osiguravanja podrške financijskom sektoru u RH prilikom financiranja tranzicije na održivo gospodarstvo te pružanja potpore kod usklađivanja s regulatornim zahtjevima u području održivog financiranja
“Čak i da sva javna sredstva usmjerimo u zelenu tranziciju i održive ekonomske aktivnosti, trebat će nam tri puta više sredstava iz privatnih izvora kako bi postigli zacrtane ciljeve”, ustvrdila je Zorić.
Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman iznio je podatak da bi za postizanje deklariranih ciljeva zelene tranzicije investicije u Uniji u tom segmentu u prosjeku trebale biti na razini oko 4,5 posto BDP-a, što u slučaju Hrvatske iznosi oko 3,5 milijardi eura godišnje.
“Iz dijela koji država daje sigurno neće biti dovoljno da se ispune svi ti ciljevi, nego je potrebno i na poduzetničkoj razini da se za poboljšanje energetske učinkovitosti nastavi s investicijama”, izjavio je Žigman.
Hrvatski poduzetnici lani su uložili više u mjere za energetsku učinkovitost no što je to bilo prošlih godina, tako da i oni polako razumiju da je nužno da uz državu i oni daju svoj obol, dodao je.
ESG kriteriji (ESG – Environmental, Social, and Governance) su nefinancijski pokazatelji o strategijama i politikama kompanija kada je riječ o okolišu, društvu i upravljanju, a kako je poručio Žigman, bez kvalitetnog korporativnog upravljanja “okolišni” i “društveni” kriteriji se teško mogu ostvariti, a tu kod hrvatskih kompanija postoji puno prostora za napredak.
Podsjetio je da je lanjskog 5. siječnja na snagu stupila direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), u Hrvatskoj je implementacija u zakone i druge propise u završnoj fazi, a svrha joj je omogućiti investitorima i javnosti pristup informacijama kako bi mogli procijeniti utjecaj tvrtki na ljude i okoliš, kao i financijske rizike i prilike koji proizlaze iz klimatskih promjena i drugih pitanja održivosti.
Kako je naveo Žigman, Hanfa je tijelo koje će u tom segmentu nadzirati izdavatelje, u prvom koraku one izlistane na Burzi, a obveznici takvog nefinancijskog izvještavanja, pa tako i predmet nadzora, će biti i većina osiguravajućih društava te velike banke.
Pritom je napomenuo da će se uslijed izmjena CSRD-a broj poduzetnika koji će izvještavati o održivosti u Hrvatskoj povećati s oko 70 na oko 500 poduzetnika.
