S obzirom na klimatsko područje u kojem živimo i količinu sunčevog zračenje tijekom godine, Hrvatska je prilično pogodno područje za gradnju solarnih elektrana, ali i postavljanje solarnih ploča na krov kuća i zgrada što pomaže znatno umanjiti troškove za električnu energiju. Osim toga, solarni paneli na krovu značajan su doprinos očuvanju okoliša i održivosti jer energija iz njih je 100 posto obnovljiva, za razliku od energije iz hrvatske elektroenergetske mreže koja se još uvijek velikim dijelom oslanja na fosilna goriva kao energent za proizvodnju električne energije.
Na kakve krovove se mogu postaviti solari?
Solarni paneli mogu se postavljati u dvorišta, na posebne nosače, no mnogo češće je postavljanje na krovove jer tamo ne zauzimaju mjesto i ne nagrđuju izgled okoliša. Velika većina krovova pogodna je za postavljanje solarnih panela, jedino su upitni krovovi od materijala koji sami po sebi nisu napravljeni da bi izdržali najmanje 25 godina, poput salonitnih ploča i leksan pokrova. Na njih se ne preporučuje postavljati panele, a isto vrijedi i za nadstrešnice koje nemaju dobru statiku. Ako je krov stariji, recimo 20, 30 godina, preporučuje se prvo napraviti njegovu rekonstrukciju/zamjenu, a tek onda postaviti panele, da za nekoliko godina ne biste morali mijenjati krov i raditi dvostruki posao skidanjem i ponovnim postavljanjem panela.
Ako i sami razmišljate o ugradnji solarnih panela na vaš krov, u nastavku vam donosimo okvirni opis kako taj cijeli proces izgleda, koliko košta i koliko panela se mora postaviti da bi investicija na kraju bila i isplativa.
Ne možete zaraditi novac, no možete maksimalno smanjiti račune za struju
Prema zakonu, korisnik postrojenja za samoopskrbu je vlasnik solarne elektrane iz kategorije kućanstvo, koji proizvodi energije onoliko koliko mu je potrebno da zadovolji potrebe potrošnje svojeg kućanstva. Proizvedena energija koja se odmah ne potroši, predaje se u mrežu, i koristi se u trenu kada je korisniku potrebna. Ako korisnik preuzme više energije iz mreže nego što je preda, plaća električnu energiju koja odgovara razlici preuzete i predane energije, no ako korisnik preda više energije u mrežu, no što je preuzme, ne plaća račun za električnu energiju, već se njegova predana energija akumulira u preplatu na godišnjoj razini.
Za vrijeme ljetnih mjeseci, kada postoji višak proizvedene električne energije, ona se prenosi u sljedeći mjesec kao svojevrsna novčana preplata. Ta preplata se akumulira do jesenskih ili zimskih mjeseci kada je proizvodnja solarne energije manja i tada se za iznos ukupne preplate umanjuje račun za energiju preuzetu iz mreže.
Cilj ovakvog modela je potaknuti kućanstvo da iz solarne elektrane zadovolji vlastite potrebe. Zakon strogo definira uvjet da količina energije predane u mrežu mora biti manja ili jednaka količini energije preuzete iz mreže na razini kalendarske godine. Eventualni višak energije koju ste proizveli neće vam biti plaćen na kraju godine.
Najvažniji je dobar projket
Stoga za početak preporučujemo izračunati ukupnu potrošnju električne energije u kući ili zgradi tijekom godinu dana. To ćete najlakše napraviti tako da prikupite sve račune za struju tijekom 12 mjeseci i zbrojite ukupnu potrošnju. Ako koristite električno grijanje ili klima uređaj/uređaje uzmite u obzir kakvo je vrijeme bilo posljednjih godinu dana, ako je zima bila posebno hladna ili ljeto posebno vruće te ste mnogo grijali ili hladili vaš dom umanjite iznos za desetak posto, a u slučaju posebno blage zime i hladnijeg ljeta uvećajte iznos za desetak posto. Na ovaj način dobit ćete prosječnu godišnju potrošnju električne energije i saznati koliko vam je panela zapravo potrebno da biste što više uštedjeli. Iskusne tvrtke koji se bave projektiranjem i postavljanjem panela sve ovo mogu izračunati i za vas i napraviti potreban projekt.
Vrlo važna za čitav projekt je i sama lokacija kuće, na koju strane svijeta je krov orijentiran, koliki je njegov nagib, koliko na njega izravno padaju sunčeve zrake. O svemu ovom ovisi i to koliko se panela treba ugraditi i isplati li se njihova ugradnja uopće.
Završni projekt sa zahtjevom za ugradnju šalje se HEP-u. Taj posao možete obaviti sami, no najčešće ga obavlja sam projektant. HEP nakon toga provjerava mogućnost priključenja solarne elektrane, je li kuća legalizirana, tko je vlasnik, postoji li suvlasnik i imate li njegovu punomoć, te mnoge druge tehničke detalje. Cijeli proces HEP mora odraditi u roku od dva tjedna.
Zamjena brojila dvosmjernim
Kada podnosiocu zahtjeva stigne potvrda da je zadovoljio uvjete za priključenje, sljedeći korak je postavljanje dvosmjernog brojila. Naime kućanstva inače imaju jednosmjerno brojilo, odnosno brojilo koje mjeri samo električnu energiju koja ulazi u kućanstvo iz vanjskih izvora, dok dvosmjerno mjeri i energiju koja iz kućanstva izlazi u mrežu. Postavljanje ovog brojila dat će uvid u to koliko je energije proizvedeno pomoću solarnih panela, a koliko je energije preuzeto iz mreže. Na osnovu toga se svaki mjesec radi izračun i određuju iznosi na mjesečnim uplatnicama za struju.
Kada se odlučite za to tko će otkupljivati vašu energiju, ovlašteni ispitivač će ispitati kućne instalacije. Nakon toga dobiva se elektroenergetska suglasnost što znači da će otkupljivač procijeniti količinu struje koju vam mora isporučiti u godinu dana.
Paneli se postavljaju samo nekoliko dana
Nakon toga, sve je spremno za postavljanje solarnih panela. Ovaj proces obično traje nekoliko dana. Ugradnja solarne elektrane na krov može se obaviti u bilo koje doba godine, no bitno je da ne pada kiša te da nema snijega i leda jer monteri prilikom postavljanja moraju otvarati krov i penjati se na njega. Nakon postavljanja panela dobit ćete potvrdu za trajni pogon i tada je sve spremno za proizvodnju.
Proizvođači panela daju jamstvo na određenu izlaznu snagu u periodu od 25 ili 30 godina. Primjerice, proizvođač može jamčiti da će njihov panel nakon 25 godina raditi s minimalno 80 posto izlazne snage. Paneli će nastaviti raditi i nakon tog perioda, samo sa smanjenom snagom. Na kraju svog životnog vijeka paneli se recikliraju. Trenutno paneli spadaju u elektronički otpad te se mogu predati tvrtkama za reciklažu bez naknade
Država sufinancira do 50 posto
Ako je položaj kuće povoljan, i sve idealno osmišljeno i izvedeno, kućna solarna elektrana će se investitoru isplatit već između pete i osme godine. Ovo vrijedi za slučaj da za svoju elektranu niste dobili poticaje. Uz njih solarni se paneli mogu isplatiti i mnogo ranije jer poticaji mogu pokriti i do 50 posto troškova.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost redovito sufinancira postavljanje solarnih elektrana na kuće. Ako ste 2023. godine ugradili solarne panele na kuću i pustili ih u pogon, možete od države dobiti povrat od 50 posto troška, objavio je Fond u studenom. Za poticaje se mogu prijaviti isključivo fizičke osobe, tj. vlasnici obiteljskih kuća, koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon u njima imali prebivalište. Stupanj korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih modula mora biti najmanje 18 posto. Sufinancirani troškovi se kreću najviše do 50% opravdanih troškova projekta, odnosno u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane. Osigurana sredstva za 2023. godinu iznosila su 12.425.000 eura, a po potrebi su se mogla osigurati i dodatna sredstva.
