U 2022. udio obnovljivih izvora energije u prometu dosegao je 9,6 posto na razini Europske unije, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u usporedbi s 2021. (9,1%), ali još uvijek 0,7 posto ispod najviše razine ikad dosegnute 2020. godine (10,3%) .
To znači da su potrebni dodatni ogromni napori kako bi se ispunio cilj od 29 posto koji je postavljen za 2030. Direktivom EU 2023/2413 o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora.
Ova Direktiva također nudi zemljama mogućnost da postignu drugačiji cilj: smanjenje intenziteta stakleničkih plinova u prometu od najmanje 14,5 posto do 2030. godine.
Hrvatska na dnu liste
EU/nrg_ind_renŠvedska je sa 29,2 posto daleko najbolja zemlja EU po udjelu obnovljivih izvora energije u prometu i već je postigla zadani cilj za 2030. godinu.
Finska je trenutno na 18,8% i također pokazuje vrlo visok udio, iako bi se još trebao povećati za oko 10 posto za postavljeni cilj za 2030. u pogledu udjela obnovljivih izvora energije. Dvije nordijske zemlje slijede Nizozemska, Malta, Belgija, Danska, Austrija, Italija, Njemačka i Španjolska, sve s udjelom od oko 10%.
S druge strane, najmanji udjeli zabilježeni su u Hrvatskoj (2,4%), Latviji (3,1%) i Grčkoj (4,1%).
Najveća povećanja od 2021. do 2022. zabilježena su u Njemačkoj (+1,9 pp), Nizozemskoj (+1,8 pp) i Mađarskoj (+1,6 pp), ali čak i ako se zadrže do 2030. te stope nisu dovoljne za postizanje cilja.
S druge strane, najveći pad zabilježen je u Hrvatskoj (-4,6 pp), Latviji (-3,3 pp) i Sloveniji (-2,8 pp).
Obnovljivi izvori energije koji se troše u prometu uključuju tekuća biogoriva (npr. biodizel koji zadovoljava određene kriterije održivosti i uštede stakleničkih plinova), biometan (tj. plin iz obnovljivih izvora) te dio obnovljive električne energije koji se troši u cestovnom i željezničkom prometu.
