“Hrvatska u iskorištavanju svog solarnog potencijala poprilično kaska za drugim zemljama EU, međutim postavljen je trend porasta broja solarnih elektrana u Hrvatskoj i danas se možemo pohvaliti s porastom od gotovo 10.000 elektrana priključenih na mrežu HEP ODS-a u posljednjih godinu dana”, ističe Svibor Jančić, stručnjak za razvoj zajednice u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ).
Važnim ističe da je procesu rasta solarizacije u Hrvatskoj doprinio kontinuitet sufinanciranja koji provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i mnoge jedinice lokalne uprave i samouprave koje svojim pozivima za sufinanciranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta potiču građane da se pripreme za prijavu na natječaje Fonda.
Jančić kaže da je osjetni napredak u procesu realizacije solarnih elektrana za samoopskrbu napravljen i od Vlade RH koja je donijela odluku o nula posto PDV-a na solarne elektrane te je ukinuto pravilo koje je vlasnike solarnih elektrana koji bi u jednoj godini proizveli više električne energije nego što bi potrošili, prebacivalo u nešto nepovoljniji model obračuna.
“Također, dobivamo informacije od naših korisnika kako se sve kraće čeka za dokument elektroenergetske suglasnosti od HEP-a koji je potreban kako bi postavili solarnu elektranu”, kaže Jančić.
“Nama je u Zelenoj energetskoj zadruzi izrazito važno da proces solarizacije ne zaobiđe građane”, ističe Jančić. Zbog toga su, kaže, u zadnje tri godine proveli nekoliko turneja po cijeloj Hrvatskoj održavajući edukacije i info točke gdje su građani mogli dobiti sve potrebne informacije o tome kako postaviti solarnu elektranu na vlastitu obiteljsku kuću, koji su administrativni i tehnički uvjeti te na što je potrebno obratiti pozornost.
Ističe da zakonski okviri i procedure te tehnologija danas omogućavaju svakome tko živi u obiteljskoj kući relativno lako postavljanje sunčane elektrane s kojom može ostvariti i do 90 posto ušteda godišnje na električnoj energiji.
“Investicija u kućnu solarnu elektranu je energetska mjera kojom postižemo poboljšanje energetske učinkovitosti vlastitog kućanstva, a u većini slučajeva takva mjera ima vrlo prihvatljiv i primamljiv rok povrata investicije, koji se u pravilu kreće od pet do šest godina, ukoliko nisu potrebne značajnije građevinske intervencije u građevinski dio, poput krovova i slično”, kaže predsjednik pulske županijske gospodarske komore Danijel Benčić dodavši kako ono što je svima nama bitno jesu financijske uštede za kućni budžet, koje su kod ovakvih investicija odmah vidljive, već sa prvim računom za električnu energiju nakon instalacije i puštanja u trajni rad sustava.
Maksimalna učinkovitost
Inače, proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarne elektrane od 25 do 30 godina, što znači da je nakon povratka investicije proizvedena energija praktički besplatna, jer održavanja ovakvih kućnih sustava nije preveliki trošak. Ukoliko postoje tehničke i ostale mogućnosti, ispravno je razmišljati opremiti kuću s dizalicama topline za grijanje i hlađenje, koje koriste električnu energiju proizvedenu putem fotonaponske elektrane, te ju pretvaraju u toplinsku energiju na način da za 1 kWh električne energije mogu dati oko 3,5-5,0 kWh toplinske ili rashladne energije, što cijeli paket čini još isplativijim, odnosno optimalnijim za korištenje.
“Naravno, daljnja nadogradnja može ići u smjeru pohrane viškova proizvedene energije u male kućne baterijske sustave, koji mogu biti upravljani te se energija iz njih može koristiti prema modelu koji najbolje odgovara određenom kućanstvu, dakle tailor-made (krojački) model korištenja proizvedene energije. Također, sve je više električnih automobila na našim cestama, pa ukoliko kućanstvo posjeduje jedan takav, neovisnost punjenja u obliku male kućne punionice, u paketu sa baterijama i solarima na krovu, može obitelj učiniti potpuno energetski neovisnom i samoodrživom”, ističe Benčić.
Na javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je objavljen u ožujku ove godine zaprimljeno je 7418 prijava građana. Po iznosu sredstava, s 120 milijuna eura, to je bio dosad najizdašniji ovakav poziv. Za mjere energetske učinkovitosti i/ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije građani su mogli dobiti čak do 62.120 eura bespovratnih sredstava.
Doznajemo kako su u Fondu samo u protekle tri godine isplatili sredstva za više od 3000 fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, dok je veliki broj ugovora još u provedbi. Ističu kako će poticanje obnovljivih izvora energije potaknuti građane da uzmu energiju u svoje ruke, gotovo pa doslovno te da doista proizvode koliko je dovoljno za njihove potrebe.
U Zelenoj energetskoj zadruzi zagovaraju i realizaciju mogućnosti dijeljenja energije kako bi kroz model energetskih zajednica mogućnost korištenja električne energije proizvedene iz Sunca mogli koristiti i građani koji ne žive nužno u obiteljskim kućama i koji nemaju tehničke uvjete za postavljanje solarne elektrane.
Jančić kaže da su energetske zajednice drugi korak u procesu uključivanju građana u solarizaciju koji pruža mogućnost dijeljenja električne energije iz jedne ili više solarnih elektrana među više kućanstava, ali i objekata javnih ustanova i tvrtki. “Na taj način stvaramo energetski neovisne lokalne zajednice koje samostalno mogu odlučivati kako će upravljati energijom koju proizvode”, poručio je.
Ističe da u okvirima trenutno mogućeg, Zelena energetska zadruga pokazuje primjer onoga što je moguće kroz energetske zajednice putem energetske zadruge ZEZ Sunce koja realizira projekte solarnih elektrana članskim ulozima članova zadruge, a sve s ciljem omogućavanja građanima ulaganje sredstava u projekte solarnih elektrana, ostvarivanje prinosa od uloženog, a dugoročno i korištenje solarne energije koju zadružne solarne elektrane proizvedu u svom domu ili poslovnom objektu.
“Sve veći broj vlasnika solarnih elektrana na obiteljskim kućama, stvaranje energetskih zajednica koje međusobno dijele energiju i energetskih zadruga koje ulažu sredstva građana u realizaciju projekata solarnih elektrana temelj su onoga što u Zelenoj energetskoj zadruzi zovemo građanskom energijom. Građanska energija nam je važna prilika za snažniji iskorak u zelenu tranziciju i to na način da se od te tranzicije osigura korist te energetska sigurnost naših građana i lokalnih sredina”, ističe Svibor Jančić.
Članak je nastao u sklopu projekta “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” koji potiče korištenje solarne energije u Hrvatskoj i kroz koji je ugrađen 1 MW novih solarnih kapaciteta na 22 javna objekta u Cresu, Čakovcu, Ivanić-Gradu, Istarskoj županiji, Poreču, Puli i Zaprešiću.
Projekt “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.-2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u iznosu od 1,1 milijun EUR bespovratnih sredstava u okviru Programa “Energija i klimatske promjene”.
